Mentalno zdravlje je ključni aspekt našeg opšteg blagostanja, a održavanje zdravog načina života ima značajan uticaj na njegovo jačanje. Različiti aspekti našeg svakodnevnog života mogu pružiti podršku mentalnom zdravlju na različite načine. Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, kvalitetan san i socijalna podrška ključni su faktori koji doprinose mentalnoj ravnoteži. Važno je napomenuti da i praktikovanje tehnika opuštanja, kao što su meditacija i joga, može pomoći u smanjenju stresa i anksioznosti. Održavanje zdravih navika i postavljanje realističnih ciljeva doprinosi našem pozitivnom stavu i boljem balansu duha, što je i najvažnije u jačanju mentalnog zdravlja.
Pravilna ishrana
Koliko je pravilna i uravnotežena ishrana važna ne može se dovoljno naglasiti. Ishrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim masnoćama pruža tijelu potrebne hranljive sastojke za optimalno funkcionisanje. Namirnice poput omega-3 masnih kiselina (nalaze se u lososu, orašastim plodovima i lanenim sjemenkama) mogu podržati mentalnu oštrinu i stabilnost raspoloženja. Ako tome dodamo i adekvatan unos vitamina i minerala, poput vitamina D, B kompleksa i magnezijuma, već smo dobili dobru podlogu za optimalan balans uma i tijela. Izbjegavajte prerađenu hranu, previše kofeina i prekomijeran unos šećera, jer to može negativno djelovati na hormonski balans, koji je izuzetno važna komponenta mentalnog zdravlja. Opskrba tijela kvalitetnom hranom doprinosi boljoj energiji, koncentraciji i emocionalnoj ravnoteži. Pronađite zdravi način ishrane koji vam najbolje odgovara i postavite ga kao vaš stil žitvota.
Redovno vježbanje
Fizička aktivnost nije važna samo za tijelo već i za naš um. Vježbanje oslobađa endorfine, prirodne hemikalije, koje poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres. Bilo da se radi o šetnji, trčanju, jogi ili treningu snage, redovno vježbanje može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije. Pored toga, vježbanje poboljšava kvalitet sna, povećava energiju i doprinosi boljoj koncentraciji i produktivnosti. Redovno bavljenje fizičkom aktivnošću potiče zdravu samopercepciju i jača samopouzdanje. Integrisanje fizičke aktivnosti u svakodnevni raspored unaprijediti će naše ukupno mentalno blagostanje.
Kvalitetan san
San je ključan za oporavak našeg mozga, a time i mentalnog zdravlja. Nedostatak sna može imati ozbiljne posljedice i doprinijeti poteškoćama u koncentraciji, lošem raspoloženju i povećati naš umor. Veoma je važno održavati redovnu rutinu spavanja, te izbjegavati stimulanse poput kofeina pred spavanje. Pored toga, bitno je da je okruženje za spavanje mirno i udobno. Organizirajte noćno okruženje tako da vas čini spokojnima. Optimalna temperatura, tamna i tiha prostorija, kao i udoban madrac i jastuk, značajno doprinose kvalitetu sna. Ograničavanje izlaganja ekranima i plavoj svjetlosti neposredno prije spavanja može poboljšati san. Kvalitetan san ne samo da obnavlja energiju, već i jača imunološki sistem i poboljšava emocionalnu stabilnost.
Upravljanje stresom
Svima nama je dobro poznato da stres može imati negativan uticaj na naše mentalno zdravlje. Naučite tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili joge, kako bi smanjili nivo stresa u svakodnevnom životu. Postavljanje granica, prioritizacija zadataka i redovno planiranje odmora mogu pomoći u smanjenju stresnih situacija. Pored ovih tehnika, važno je prepoznati i eliminisati izvore hroničnog stresa. Razmislite o tome: ko ili šta je to vaš kontinuiran izvor stresa i pokušajte ga eliminisati. Ako to nije moguće, onda svedite na minimum vrijeme koje ste izloženi tim stresorima. Bilo da se radi o toksičnoj osobi iz vašeg okruženja ili upijanju negativnih vijesti s društvenih mreža, zapitajte se da li možete izbjeći ili smanjiti dodir sa istima.
Društvena povezanost
Ljudi su socijalna bića i potreba za kontaktom s drugim ljudima usađena je u naše gene. Zato ne povlačite se u sebe i ne otuđujte se od ljudi. Pozitivna međuljudska interakcija i podrška zajednice su ključne za mentalno blagostanje. Održavanje zdravih međuljudskih odnosa, kao i aktivno uključivanje u zajednicu ili hobije koji vas ispunjavaju, može pomoći u smanjenju osećaja usamljenosti i izolacije. Redovno druženje s prijateljima i porodicom pomaže izgradnji povezanosti i može vam pružiti emocionalnu podršku koja je potrebna svakom ljudskom biću. Međutim, ovdje je bitno naglasiti da nisu svi socijalni kontakti isključivo pozitivni. Osluškujte svoj unutrašnji osjećaj i zapitajte se da li vam zaista prija društvo određene osobe: da li vas to hrani ili vas iscrpljuje? Ako u društvu neke osobe osjećate nelagodu, grč, teškoću ili iscrpljenost, shvatite to kao znak da svedete kontakt s tom osobom na minimum. Neke osobe prosto nemaju kapacitet da pruže pozitivan kontakt drugim ljudima, a nezdrav kontakt treba izbjegavati isto kao što izbjegavamo nezdravu hranu. Budite obazrivi s kim provodite svoje dragocjeno vrijeme I okružite se ljudima koji pozitivno djeluju na vas. Kvalitetni socijalni kontakti ne samo da poboljšavaju raspoloženje, već je i naučno dokazano da doprinose boljem fizičkom zdravlju.
Izvori:
Harvard Health Publishing. (2024).
https://www.health.harvard.edu/diseases-and-conditions/the-gut-brain-connection
American Psychological Association. (2024). https://www.apa.org/news/press/releases/stress/2018/exercise-stress
National Institute of Mental Health. (2024). https://www.nimh.nih.gov/health/publications/sleep/index.shtml
Mayo Clinic. (2024).
https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/stress-management
HelpGuide. (2024).
https://www.helpguide.org/articles/mental-health/building-better-mental-health.html
